Search
en-USsl-SIhr-HR
Menu
Search

Quality of living in the Housing Estates of the socialist and post-socialist era: a comparative analysis between Slovenia and Croatia

Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske


 

 

Opis projekta

Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske​

Stanovanje je jedno od osnovnih i najkompleksnijih ljudskih dobara (prava). Definiraju ga mnoge značajke koje određuju kvalitetu života. U ovom istraživačkom projektu stanovanje razmatramo kao dobro s fizičkim i sadržajnim značajkama, koje predstavljaju važne indikatore njegove uporabne vrijednosti, odnosno ključne indikatore za mjerenje promjena društvenih vrijednosti kod stanovnika, a koje se odražavaju u razumijevanju, percepciji i potrebama stanovnika vezanima za kvalitetu života. Pri tome smo usredotočeni na život u stambenim naseljima izgrađenima u razdoblju socijalističkoga političkog i ekonomskog sustava, te u vremenu prelaska na sustav tržišne ekonomije koji je uslijedio (postsocijalističko razdoblje). Polazimo od hipoteze da su promijenjene društvene okolnosti, karakteristične za postsocijalističko razdoblje, stanovnicima donijele nova očekivanja vezana za kvalitetu života, što posljedično može značiti da su stambena naselja iz socijalističkog razdoblja postala manje privlačna za život, jer stanovnici imaju viša očekivanja ili zahtjeve prema boljem standardu stanovanja i većoj kvaliteti stambene okoline uslijed promijenjenih vrijednosti koje se odnose na kvalitetu života u stambenim naseljima. Istraživanje je zamišljeno kao komparativno, jer testiramo hipotezu u dvjema državama, Sloveniji i Hrvatskoj, koje imaju isti temelj za nastanak velikih stambenih naselja izgrađenih tijekom socijalističkog razdoblja. Obje su bile sastavni dijelovi socijalističke Jugoslavije. Kao i u drugim socijalističkim državama srednje i istočne Europe, i u Jugoslaviji je izgradnja ovih stambenih naselja trajala do kraja 1980-ih. Prestala je nakon raspada Jugoslavije i uvođenja novoga društvenopolitičkog i ekonomskog sustava, kada su počeli nastajati novi tipovi kolektivne stambene izgradnje. Stambena naselja postsocijalističkog razdoblja obično uključuju manje pojedinačne stambene zgrade, s manjim brojem stanova i manjim brojem stanara. To se prvenstveno odnosi na Sloveniju, dok je u Hrvatskoj u postsocijalističkom razdoblju nastavljena izgradnja gusto izgrađenih stambenih naselja, što znači da su se razlike u stambenoj izgradnji između dvije države počele javljati u postsocijalističkom razdoblju. Međutim, unatoč ovim promjenama i razlikama, velika stambena naselja iz socijalističke ere u objema državama još uvijek predstavljaju važan tip stambene okoline, ili značajan udio ukupnog stambenog fonda, za koji pretpostavljamo (temeljem hipoteze) da nije adekvatan za kvalitetno življenje uslijed zastarjelosti i promijenjenih vrijednosti, i čemu je potrebna cjelovita obnova. No, nijedna od ovih država nije usvojila nacionalnu strategiju obnove velikih stambenih naselja, ni smjernice za osiguravanje bolje kvalitete stanovanja i neposredne životne okoline. Stoga je krajnji cilj ovoga istraživačkog projekta definirati – iz perspektive kvalitete života – smjernice i preporuke za adekvatnu obnovu stambenih naselja iz socijalističkog razdoblja i projektiranje novih stambenih naselja. Smjernice će se moći primijeniti kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj. Osnova za oblikovanje prijedloga za pripremu obje nacionalne strategije bit će skup sličnosti i razlika u percepcijama i razumijevanju kvalitete života među stanovnicima stambenih naselja i njihove potrebe proizašle iz novog načina življenja. Iz te perspektive istraživanje će biti izvorno, a razvijene smjernice bit će relevantne za druge srednje i istočnoeuropske postsocijalističke države, posebno one koje su nekad bile dio Jugoslavije. Ovo je istraživanje također posebno značajno u metodološkom smislu, jer će se koristiti participativne metode prikupljanja podataka: participativno akcijsko istraživanje, istraživanje usmjereno prema korisnicima te otvoreni demokratski forum. Upravo je nedostatak participacije javnosti u definiranju problema i rješenja ono što je čest (i često kritiziran) problem u postsocijalističkim državama.

 

Projektna skupina

Projektna skupina sastoji se od slovenskih stručnjaka iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije i hrvatskih stručnjaka iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Instituta za migracije i narodnosti, Ekonomskog instituta i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Voditelj slovenske stručne skupine:

  • dr. sc. Richard Sendi, znanstveni savjetnik (Urbanistički institut Republike Slovenije).

Voditeljica hrvatske stručne skupine:

Suradnici iz Slovenije:

  • izv. prof. dr. sc. Boštjan Kerbler, stručno-istraživački savjetnik (Urbanistički institut Republike Slovenije),
  • dr. sc. Barbara Goličnik Marušić, znanstvena savjetnica (Urbanistički institut Republike Slovenije),
  • doc. dr. sc. Matej Nikšič, viši znanstveni suradnik (Urbanistički institut Republike Slovenije).

Suradnici iz Hrvatske:

  • dr. sc. Jelena Zlatar Gamberožić, viša znanstvena suradnica (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu),
  • dr. sc. Ratko Đokić, poslijedoktorand (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu),
  • dr. sc. Mirjana Adamović, viša znanstvena suradnica (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu),
  • mag. soc. Anamaria Klasić, asistentica (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu),
  • dr. sc. Sonja Podgorelec, znanstvena savjetnica (Institut za migracije i narodnosti),
  • dr. sc. Željka Kordej-De Villa, znanstvena savjetnica (Ekonomski institut),
  • prof. dr. sc. Tihomir Jukić, redoviti profesor (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Poveznice na SICRIS/CROSBI:

Richard SendiAnđelina Svirčić Gotovac, Boštjan KerblerBarbara Goličnik MarušićMatej NikšičJelena Zlatar GamberožićRatko ĐokićMirjana Adamović, Anamaria KlasićSonja PodgorelecŽeljka Kordej-De VillaTihomir Jukić

 

Faze projekta

Faze projekta i njihova realizacija

Istraživački projekt trajat će tri godine (36 mjeseci) i podijeljen je na šest radnih paketa:

  1. Razvoj i značajke stambenih naselja u Sloveniji i Hrvatskoj (6 mjeseci)
  2. Standardi i kriteriji kvalitete života u stambenim naseljima i strategije za obnovu i planiranje socijalističkih i postsocijalističkih stambenih naselja  (10 mjeseci)
  3. Percepcije, potrebe, nedostaci i preporuke vezane za kvalitetu života u stambenim naseljima (14 mjeseci)
  4. Smernice za prenovo in načrtovanje stanovanjskih sosesk z vidika zagotavljanja ustrezne in željene kakovosti bivanja (10 mjeseci)
  5.  Diseminacija novih spoznaja i prijenos znanja (36 mjeseci)
  6. Vođenje i koordinacija projekta (36 mjeseci)

 

Reference

Reference nastale kao neposredni ishodi provedbe projekta:

  • Svirčić Gotovac, A. (2022): Članstvo u European Network for Housing Research. Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Za dostup objavi kliknite ovdje.
  • Đokić, R., Svirčić Gotovac, A., Adamović, M. (2022): Sažeti rezultati anketnog ispitivanja predstavnika suvlasnika u višestambenim zgradama u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Za pristup izvješću kliknite ovdje.
  • Svirčić Gotovac, A., i dr. (2021): Rezultati istraživanja – Zgrade u RH su osrednje, ne shvaća se vlasništvo, a želi se naprijed. Zgradonačelnik.hr. Za dostup objavi kliknite ovdje.
  • Svirčić Gotovac, A., i dr. (2021): European Network for Housing Research – News from members: Ongoing project Quality of living in the housing estates of the socialist and postsocialist era: A comparative analysis between Slovenia and Croatia (2020–2023)ENHR Newsletter, 4(December), str. 19–20. Za dostup objavi kliknite ovdje.
  • Svirčić Gotovac, A., Podgorelec, S., Kordej-De Villa, Ž. (2021): Kvaliteta života u stambenim naseljima u kontekstu zapadnoeuropskih i postsocijalističkih zemalja. Geoadria, 23(2), str. 1–21. Za pristup članku kliknite ovdje.
  • Svirčić Gotovac, A., Zlatar Gamberožić, J., Podgorelec, S., Jukić, T., Kordej-De Villa, Ž. (2021): Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske. Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Za pristup izvješću kliknite ovdje.
  • Svirčić Gotovac, A., Zlatar Gamberožić, J., Nikšič, M. (2021): Sodelovanje javnosti v postsocialističnih mestih med stagnacijo in napredkom: primer Zagreba in Ljubljane. Urbani izziv, 32(1), str. 75–84. [COBISS.SI-ID 70014723] Za pristup članku kliknite ovdje.

  • Sendi, R., Kerbler, B. (2021): The evolution of multifamily housing: Post-Second World War large housing estates versus post-socialist multifamily housing types in Slovenia. Sustainability13(18), pp. 10363. Za pristup članku kliknite ovdje.

  • Kerbler, B., Svirčić Gotovac, A. (ur.) (2021): Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (HESC). Reference prema abecednom redu – rezultati prve i druge faze rada. Ljubljana, Zagreb, Urbanistički institut Republike Slovenije, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Za pristup izvješću kliknite ovdje.

  • Kerbler, B., Svirčić Gotovac, A. (ur.) (2021): Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (HESC). Reference po tematskim cjelinama – rezultati prve i druge faze rada. Ljubljana, Zagreb, Urbanistički institut Republike Slovenije, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Za pristup izvješću kliknite ovdje.

 


dr. Richard Sendi (vodja projekta)
Urbanistični inštitut Republike Slovenije
Trnovski pristan 2, 1000 Ljubljana
E: richards@uirs.si
www.uirs.si

 


doc. dr. Anđelina Svirćić Gotovac (vodja projekta)
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Amruševa 11/II, 10000 Zagreb
E: angelinasg@gmail.com
www.idi.hr

 


Projekt financira Javna agencija Republike Slovenije za raziskovalno dejavnost
Šifra projekta: J5-2569
www.arrs.gov.si

 

 

Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost
Šifra projekta: IPS-2020-01-7036
www.hrzz.hr

 

Copyright 2022 by UIRS Terms Of Use Privacy Statement
Back To Top